Zahvaljujući svom geogafskom položaju Hercegovina je specifična regija u kojoj kultura sadnje duhana ima dugu tradiciju i datira još iz vremena Austro-Ugarske Monarhije. Duhan je u narodu bio poznat pod nazivom žuto zlato, prvenstveno jer je uzgojem i švercom istog život bio mnogo jednostavniji, no ujedno i opasniji.
Okupacijom Bosne i Hrecegovine od strane Austro-Ugarske Monarhije proklamuje se Zakon o osnivanju monopola, po kojem se pod nadzor države stavlja cjelokupna priozvodnja, prerada i prodaja duhana. Duhan se mogao slobodno uzgajati za vlastite potrebe, ali se za prodaju morao plaćati porez zvani “mururija”. Suočeni sa neimaštinjom seljaci su bili primorani da uče novi zanat, poznatiji pod imenom “torbarenje” i započinju šverc duhanom.
Radilo se o vrlo unosnom ali i opasnom poslu, koji je zahtjevao veliku snalažljivost i vještinu izbjegavanja tadašnje milicije. Tražio je mnogo teškog i sitnog rada, zapošljavao je sve članove porodica, od djece preko odraslih do staraca, potpomognuti nezamjenjivim članom, magarcem, avanom i mašinom za križanje duhana.
Avanture švercera duhana su dio legendi vezanih za naše planine. Ova priča je podsjećanje na te ljude i neizvjesnosti kojima su bili izloženi u planinama, uz želju da se dio tog predanja osvježi i sačuva od zaborava.